Trening standardi i akreditacija KBT psihoterapeuta

Trening standardi UKBT

Ko može postati KBT terapeut?

U edukaciju iz Kognitivno-bihevioralne terapije (KBT) se mogu uključiti psiholozi i psihijatri koji žele razvijati stručne kompetencije u ovom području i postati akreditovani terapeuti prema standardima UKBT-a.

Trajanje i struktura akreditirane KBT edukacije

Struktura i trajanje edukacije

Edukacija za kognitivno-bihevioralnog terapeuta obuhvata dvije faze edukacije koje su međusobno povezane. Prvu fazu edukacije čini osnovno obrazovanje o KBT modelima, protokolima i psihoterapijskim principima, koje uključuje sticanje temeljnih terapijskih vještina i razumijevanje psihopatologije, te osposobljava osobu za rad u okviru šire psihoterapijske prakse. Na to se nadovezuje druga faza edukacije – specijalistički/supervizijski trening, koji je usmjeren na produbljivanje znanja o kognitivno-bihevioralnim modelima i razvijanje konkretnih terapeutsko-tehničkih kompetencija u okviru ove metode.

Cijeli edukativni put traje minimalno pet godina. Ovaj vremenski okvir predstavlja minimalni standard propisan od strane Europskog udruženja za bihevioralno kognitivnu psihoterapiju, a koji Udruženje za kognitivno-bihevioralnu terapiju (UKBT) priznaje kao dovoljan za ostvarivanje statusa terapeuta kvalifikovanog za samostalnu primjenu kognitivno bihevioralne terapije u praksi.

Teorijska obuka i razvoj praktičnih vještina

Tokom edukacije, teorijsko znanje i stručne vještine stiču se kombinacijom strukturisanog predavanja i samostalnog učenja. Edukant u oblasti KBT mora proći kroz najmanje 450 sati edukacije usmjerene na elemente kognitivno-bihevioralne terapije. Od tog ukupnog fonda, najmanje 200 sati mora biti realizovano kroz direktna predavanja koja izvode licencirani KBT treneri u okviru zvanično priznatih KBT programa.

Razvijanje praktičnih vještina predstavlja ključni segment procesa učenja i profesionalnog sazrijevanja. Ono se najvećim dijelom odvija kroz superviziranu kliničku praksu, specijalizovane radionice, posmatranje terapijskih procesa i aktivno učestvovanje u terapijskom radu. Ovaj aspekt edukacije treba činiti značajan dio ukupnog programa obuke budućeg terapeuta.

Dodatno, očekuje se da terapeuti razviju sposobnost da razumiju i tumače relevantna naučna istraživanja, posebno ona koja se odnose na ishod i efektivnost kognitivno-bihevioralnih intervencija.

Vještine KBT terapeuta se razvijaju putem: supervizirane prakse, radionica i demonstracija, kliničke prakse uz povratnu informaciju. Terapeut mora pokazati sposobnost razumijevanja i korištenja naučno zasnovanih pristupa, kao i primjene KBT metoda kroz procjenu, formulaciju i tretman klijentovih problema.

Ključne terapeutske kompetencije

KBT terapeuti tokom edukacije razvijaju sljedeće kompetencije koje su neophodne za samostalnu primjenu KBT-a: razvijanje strukturisane procjene i formulacije problema prema KBT modelima, vješto korištenje verbalne i neverbalne komunikacije u radu s klijentima, primjenu širokog spektra KBT intervencija, uspostavljanje i održavanje kvalitetnog terapijskog odnosa, evaluaciju učinka KBT terapije kroz pouzdane metode, prepoznavanje i upravljanje etičkim, sigurnosnim i profesionalnim pitanjima. Takođe se očekuje da terapeuti aktivno uče iz supervizije i da kontinuirano razvijaju samosvijest o ličnim obrascima koji mogu uticati na terapijski rad.

Načini procjene stečenih kompetencija

Procjena obuhvata različite metode: direktno posmatranje rada sa klijentom, evaluaciju audio/video snimaka seansi, korištenje evaluacijskih skala za ocjenu kvalitete seanse, rad na studiji slučaja, supervizijske diskusije, evaluaciju tematskih eseja, ispite i prezentacije, i peer to peer procjenu.

Metode učenja

Budući KBT terapeuti stiču znanje i vještine kroz: teorijska predavanja i literaturu, e-učenje i diskusije sa stručnjacima, superviziranu praksu i peer superviziju, igranje uloga, konferencije, prezentacije, učestvovanje u istraživanjima i pisanju studija slučaja.

Supervizirana praksa

Tokom edukacije za KBT psihoeterapeuta potrebno je obaviti:

  • minimalno 200 sati supervizije, od čega minimalno 190 sati mora biti grupne supervizije te minimalno 10 sati individualne supervizije.
  • minimalno 200 sati kliničke prakse u provođenju bihevioralno-kognitivne terapije
  • minimalno 150 sati samostalnog rada kroz praćenje stručne literature te učešće u drugim oblicima dodatne edukacije iz BKT-a, kao što su učešće na predavanjima i radionicama u zemlji ili inostranstvu.

Ukoliko edukant napravi pauzu dužu od godinu dana u ovoj fazi, prethodno ostvarene obaveze se brišu i potrebno je ponoviti supervizijski nivo edukacije.

Za uključivanje u napredni nivo certifikacije (supervizori/treneri), potrebne su dodatne kompetencije i najmanje 5 godina prakse nakon završene edukacije.

Lični razvoj i psihoterapijsko sazrijevanje

Tokom edukacije za KBT psihoterapeuta i u procesu kasnije reakreditacije obavezni su i elementi ličnog razvoja – kroz individualnu terapiju, grupni rad ili druge oblike lične refleksije. KBT terapeut mora biti sposoban da prepozna vlastite emocionalne procese i zna kada je potrebno potražiti profesionalnu podršku.

Akreditacija KBT terapeuta i supervizora 

Terapeuti koji uspješno ispune sve zahtjeve predviđene trening standardima KBT edukacije, kontinuirano se profesionalno razvijaju u okviru kognitivno-bihevioralne terapije, redovno učestvuju u kliničkoj superviziji i ispunjavaju sve važeće zakonske obaveze u Bosni i Hercegovini vezane za regulaciju psihološke i psihijatrijske struke, mogu steći akreditaciju Udruženja za kognitivno-bihevioralnu terapiju (UKBT) i time postati priznati KBT terapeuti.

UKBT također ima i posebnu proceduru za akreditaciju terapeuta koji demonstriraju viši stepen stručnosti i kliničke kompetentnosti, te ispunjavaju uslove da vrše superviziju, vode edukacije ili budu priznati kao iskusni praktičari u području kognitivne i/ili bihevioralne terapije. Osobe koje teže ulozi supervizora ili trenera obično imaju najmanje pet godina kliničkog iskustva nakon što su ispunile osnovne trening standarde. Tokom tog perioda nastavljaju stručno usavršavanje s ciljem sticanja dodatnih kompetencija potrebnih za mentorski i edukativni rad.

Važno je imati na umu razliku između licenciranja i akreditacije. Licenciranje predstavlja zakonski obavezan proces koji propisuje minimalne uslove koje pojedinac mora ispuniti kako bi mogao obavljati određenu djelatnost – i obično ga sprovode državne institucije.

S druge strane, akreditacija je dobrovoljna i odnosi se na ispunjavanje visokih profesionalnih standarda koje propisuje stručna organizacija – bilo vladina ili nevladina. Njena svrha nije zakonska regulacija, već podsticanje kontinuiranog stručnog usavršavanja i unapređenje kvaliteta profesionalne prakse.

Trening standardi, kao i svi prateći akreditacijski postupci za terapeute, supervizore i trenere u okviru kognitivno-bihejvioralne terapije, utemeljeni su na normama koje su propisane od strane Europskog udruženja za BKT.

Cilj akreditacije terapeuta i supervizora u KBT-u jeste formalno priznavanje stručnjaka koji ispunjavaju sve profesionalne kriterije i koji se mogu predstaviti titulama „Akreditovani kognitivno-bihevioralni terapeut“ i „Akreditovani kognitivno-bihevioralni supervizor“. Ovi standardi su usklađeni s preporukama Europske asocijacije za bihevioralne i kognitivne terapije (EABCT).

Akreditacija osigurava da javnost, klijenti i institucije imaju jasnoću u pogledu toga ko su kvalifikovani i kompetentni KBT praktičari. Time se garantuje da su akreditovani terapeuti i supervizori prepoznati kao profesionalci koji rade u skladu s visokim etičkim i stručnim principima, i koji se kontinuirano stručno usavršavaju. Takođe, omogućava identifikaciju kompetentnih terapeuta i supervizora širom Europe.

Putem UKBT-a se može podnijeti i zahtjev za EABCT certifikat o akreditaciji. Trošak izdavanja certifikata iznosi 80 KM. Za više informacija, možete se obratiti putem e-mail adrese: info@cbtudruzenje.ba.

Dokumenti za preuzimanje

Za KBT terapeute:

Za supervizore: