Prikaz kognitivno bihevioralne terapije (KBT) u hitnim situacijama – Ivana Kozina i Morena Bojo

Katastrofalne poplave i klizišta pogodili su Bosnu i Hercegovinu u noći s 3. na 4. listopada 2024. godine. Poginulo je 27 osoba. Najveće štete zabilježene su u Donjoj Jablanici, gdje je život izgubilo 19 osoba, dok je u Konjicu poginulo 5 osoba, a u Fojnici 3. Izravna šteta na stambenoj i javnoj infrastrukturi procjenjuje se na 144 milijuna eura, dok je pogođeno više od 1130 kućanstava.

Krizne situacije ne utječu samo na fizičko zdravlje, već i na mentalno blagostanje pojedinaca i zajednica. Mentalno zdravlje često se zanemaruje zbog prioritizacije fizičkih i logističkih intervencija. Međutim, dugoročne posljedice psihološke traume mogu biti teže od tjelesnih ozljeda. Psihološki stres, gubitak doma, članova obitelji ili osjećaja sigurnosti, kao i produljena izloženost neizvjesnosti, mogu dovesti do širokog spektra poteškoća — od anksioznosti do posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP).

Kao ključni element zaštite djece, obitelji i zajednica, javlja se hitna potreba za sustavnom brigom o mentalnom zdravlju i pružanjem psihosocijalne podrške, kako pogođenom stanovništvu, tako i profesionalnim pomagačima. Time se adresira psihološki utjecaj katastrofe i osigurava dugoročna dobrobit tijekom procesa oporavka.

U trenutku katastrofe Bosna i Hercegovina nije raspolagala razvijenim institucionalnim resursima za psihosocijalnu podršku u kriznim situacijama. Kao odgovor na tu prazninu, psiholozi i psihoterapeuti Društva psihologa u Federaciji Bosne i Hercegovine spontano su se organizirali te volonterski stavili na raspolaganje pogođenom stanovništvu. Inicijativu je ubrzo financijski podržao UNICEF, omogućivši jednogodišnje pružanje podrške kako pogođenim zajednicama, tako i profesionalnim pomagačima.

U kriznim situacijama psihološka prva pomoć ima ključnu ulogu u stabilizaciji, dok je kognitivno-bihevioralna terapija (KBT) jedan od najpraktičnijih i najprilagodljivijih pristupa za podršku mentalnom zdravlju tijekom i nakon kriza. Primjenjiva je kako na pogođeno stanovništvo, tako i na profesionalne pomagače. Unatoč otežanim uvjetima rada, psiholozi su uspjeli pružiti adekvatnu podršku i jednoj i drugoj skupini, uključujući pomagače kojima je podrška postala nužna nakon nekoliko dana intenzivnog angažmana.

Snaga KBT-a leži u njegovoj strukturiranosti, sažetosti i vremenskoj učinkovitosti u odnosu na dugotrajnije terapijske pristupe, kao i u mogućnosti primjene u nestabilnim i resursno ograničenim okruženjima.

Kod pogođenog stanovništva ključne KBT tehnike uključivale su tehnike uzemljenja i smirivanja, psihoedukaciju i normalizaciju reakcija, kognitivno restrukturiranje, bihevioralnu aktivaciju te jačanje socijalne podrške. Cilj intervencija bio je smanjenje akutnog stresa, vraćanje osjećaja kontrole te prevencija dugoročnih poteškoća mentalnog zdravlja.

Kod profesionalnih pomagača (volontera, pripadnika spasilačkih službi i drugih) fokus je bio na prevenciji sagorijevanja, sekundarne traumatizacije i očuvanju funkcionalnosti. U tu svrhu korištene su KBT tehnike poput prepoznavanja i prilagodbe disfunkcionalnih uvjerenja, kognitivnog distanciranja, strukturirane brige o sebi, kratkih tehnika regulacije stresa te peer podrške i refleksije.

Naučene lekcije iz ovog iskustva ukazuju na nužnost integriranja psihosocijalne podrške u državne strategije zaštite i spašavanja, kako bi Bosna i Hercegovina imala adekvatno obučene i spremne stručnjake za djelovanje u kriznim situacijama. Također, kontinuirano ulaganje u mentalno zdravlje profesionalnih pomagača od ključne je važnosti. Multidisciplinarni pristup, koji kombinira međunarodna iskustva s lokalnim specifičnostima, može značajno doprinijeti smanjenju posljedica budućih kriznih situacija.